Izvor: visitmycountry.ne

Hrvatski inženjeri: Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.) hrvatski je kemičar i jedan od dvojice dobitnika Nobelove nagrade u području znanosti. Gimnazijsko obrazovanje završio je u Zagrebu, a daljnje obrazovanje nastavio je u Pragu, gdje je diplomirao i doktorirao inženjersku kemiju. Zanimanje za kemiju pokazao je već u srednjoškolskim danima kada je objavio prvi znanstveni rad.

Nakon završenog doktorata, na poziv Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (danas Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, FKIT), prihvatio je 1935. godine mjesto docenta u sklopu čega je ostvario suradnju s farmaceutskom firmom Kaštel (danas Pliva). Na poziv Lavoslava Ružičke, otišao je raditi u Zürich u Saveznu tehničku školu (ETH). Glavno područje znanstvenog interesa Prelogu je bila stereokemija organskih molekula i reakcija, za što je dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1975. godine.

Prelogov doprinos Hrvatskoj

Iako je Prelog cjelokupno fakultetsko školovanje proveo u Pragu, gdje je i započeo znanstvenu karijeru, u Hrvatsku se vratio 1935. godine kako bi radio u akademskom okruženju kao docent na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Sedam godina radio je i predavao u Zavodu za organsku kemiju, gdje su ga dočekali loši uvjeti rada. Zato se za pomoć obratio tvornici farmaceutskih proizvoda Kaštel (kasnije Pliva) koja mu je omogućila sredstva za istraživački rad na Fakultetu, odnosno uredila laboratorij u Zavodu za organsku kemiju i u tvornici izgradila laboratorij koji se kasnije razvio u Plivin istraživački institut.

Orijentirao se na organsku kemijsku sintezu i otkrivanje novih spojeva koji bi bili temelj proizvodnje lijekova. Prelogova istraživačka skupina provodila je mnoga istraživanja, od čega se najviše ističu istraživanje sinteze kinina (lijeka protiv malarije), adamantana (visokosimetričnog naftnog ugljikovodika) i sulfonamida (antibakterijskog lijeka) zbog kojih je zagrebačka organska kemija postala svjetski prepoznata. Uspješno započeta suradnja farmaceutske industrije i sveučilišta održana je do danas.

Prelogov doprinos organskoj kemiji

Tijekom hrvatskog i inozemnog djelovanja, Vladimir Prelog bavio se raznim temama iz organske kemije, no najviše radova objavio je iz područja stereokemije. Proučavao je odnos strukture i reaktivnosti organskih spojeva. Upornim istraživanjima došao je do empirijskog pravila koje predviđa konformacijske odnose reaktanata i produkata, nazvano prema njemu (Prelogovo pravilo). S kolegama R. S. Cahnom i C. Ingoldom predložio je pravilo za klasifikaciju konfiguracije kiralnih spojeva i R/S terminologiju, nazvano Cahn – Ingold – Prelogovo (CIP) pravilo, koje se i danas koristi u organskoj kemiji.

Dobitnik Nobelove nagrade

Vladimir Prelog svojim je djelovanjem promicao kemiju kao znanost koja može poboljšati kvalitetu života, što je i dokazao svojim znanstvenim radovima. Tijekom svog rada, objavio je oko 400 znanstvenih radova te mentorirao velik broj studentskih radova. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, bio je član svjetskih znanstvenih društava i akademija te počasni doktor nekoliko sveučilišta. Najveće priznanje dobio je 1975. godine kada mu je uručena Nobelova nagrada za kemiju, za istraživanja stereokemije organskih reakcija.


Autorica: Iva Gavran, mag. ing. cheming.

Izvor fotografije: visitmycountry.net

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s