Hrvatski inženjeri: Slavoljub Penkala

Slavoljub Penkala jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća, a njegov opus obuhvaća 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike i aeronautike (zrakoplovstva).

Rođen je 20. travnja 1871. u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Slovačkoj, a potječe iz obitelji poljsko-nizozemskog podrijetla. Nakon završetka srednje škole i studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije.

Želiš čitati još zanimljivih priča o hrvatskim inženjerima? Klikni ovdje i šaljemo ti Newsletter sa sljedećim člankom. 🙂

Nakon ženidbe doselio se u Zagreb, gdje je započela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i 14. lipnja 1904. položio službenu prisegu. S vremenom je postao naturalizirani Hrvat.

Među prvim su izumima koje je patentirao bile su termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906. godine, a poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakačiti za džep. Nakon što je poslao 10 uzoraka mehaničke olovke različitim tvrtkama po Europi, stigla mu je neočekivana narudžba 100.000 mehaničkih olovki, što dovoljno govori koliko je njegov izum postao popularan i u samom početku.

Sljedeći korak u proizvodnji mehaničke olovke bila je izrada različitih uložaka u boji. Tako je kupac kupovinom jedne olovke dobio mogućnost da olovka s jedne strane piše crvenom, a s druge plavom bojom. Nakon već postignutog uspjeha nije posustajao te je počeo stilizirati olovke za različite potrebe, a što je opet donosilo nove narudžbe. Tadašnji mediji oduševljeno su pisali o olovci koju ne treba šiljiti, uvijek je jednake duljine i prikladna za svačiju ruku.

Tadašnji mediji oduševljeno su pisali o olovci koju ne treba šiljiti, uvijek je jednake duljine i prikladna za svačiju ruku.

Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer ili manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica, mjerilo protoka. Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.

Penkalini patenti prijavljeni su u više od 35 zemalja svijeta.

Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov, kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio dovršen 1910. Izgradio je spremište za zrakoplove (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj.

Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njemu. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je izgrađen i letio u Hrvatskoj.

SP
Portret Slavoljuba Penkale

Reklami svojih izuma Penkala je poklanjao veliku pozornost. Tako je 30. listopada 1910. u Grazu praktikant trgovca Brauna, koji je imao pravo zastupstva penkale, reklamirao penkalu. Praktikan je bio odjeven u elegantnu odjeću, a u ruci je nosio ogromnu penkalu poput štapa za šetnju.

Mladić se šetao ulicama Graza, a građani su se osmijehivali originalnoj reklami. Međutim, policajac koji je opazio mladića smatrao je kako mladić krši zakon te je “objekt javne seznacije” priveo u policijsku postaju. Gradsko vijeće, nadležno za sigurnost, objavilo je da su maske, prerušavanje i maskirne povorke zabranjene i kažnjive te da se maskirane osobe imaju zatočiti. Cijeli slučaj završio je na kraju u dnevnim novinama.

Patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja.

Koliko je pažnje reklamiranju posvećivao Penakla govori i podataka da je on osmislio dizajn zaštitnog znaka svog poduzeća – simpatičnog čovječuljka s ogromnim ušima i špicastim nosom, što je zapravo Penkalina karikatura.

Njegovi patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak pronalazaka i inovacija primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugim sektorima.

Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata 1906., s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke Penkala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.

U tim svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave Hrvatske, nenadano umire 5. veljače 1922. godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. I tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Velika je šteta da sve do danas nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.


Autorica članka: Anđela Bogdan, mag. ing. aedif.

Izvor: enciklopedija.hr

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s