EYE HR, Hrvatski inženjeri

Hrvatski inženjeri: Faust Vrančić

Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je 1551. godine u Šibeniku u obitelji Mihovila i Katarine (rođ. Dobrojević) Vrančić. Bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Faust Vrančić tečno je govorio sedam jezika.

U Veneciji je 1595. tiskano njegovo zanimljivo djelo “Machinae novae” (Novi strojevi), u kojem se nalazi 49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija (mostovi, iskorištavanje vodotokova kao pogonskog sredstva, “homo volans”…), koji su iznimnom crtačkom vještinom izvedeni u bakropisima velikog formata. Osnovna značajka Vrančićevih tehničkih konstrukcija i tehničkih rješenja jesu jednostavnost i jasnoća zamisli te njihovo praktično prikazivanje.

Zanimaju te priče ostalih hrvatskih inženjera? Prijavi se na Newsletter i saznaj nešto novo o našim inženjerima.  🙂

Premda je školovan u duhu peripatetičke tradicije, Vrančićevi tehnički projekti pokazuju da su njegovi stavovi o nekim fizikalnim pitanjima bili bliski novoj fizici koja se sve više udaljavala od aristotelizma. Projekti u djelu opisani su samo fenomenološki u nedostatku fizikalnih i tehničkih znanja potrebnih za konstrukcije, a do kojih se došlo tek u 18. stoljeću, što pokazuje kako su daleko bili ispred svog vremena. Vrančić je napisao i druga važna djela. Na svom materinjem jeziku, koji je Vrančić smatrao “najljepšim” i nazivao ga “dalmatinskim”, napisao je Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.), gdje su prikazani hagiografski životopisi opatica šibenskoga samostana Sv. Salvatora, prvenstveno svetica koje su osobito štovane u krajevima uz jadransku obalu.

Vrančić je također konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise na željeznim lancima, tj. visećim mostovima), koju je opisao u svojoj slavnoj knjizi o mehanici Machinae novae (61 konstrukcija, Venecija, 1595.). Tek su krajem 18. stoljeća takvi mostovi izgrađeni.

Izumi Fausta Vrančića

Oko 1615. ili 1616. godine Faust Vrančić je objavio crtež četverokutnog padobrana. Kao 65-godišnjak, teško bolestan i nedugo prije smrti – s takvim padobranom izveo je prvi uspješni skok (ovisno o izvoru) sa zvonika bazilike sv. Marka u Veneciji.

Zbog bolesti napušta 1615. godine Rim i želi svoje zadnje dane proživjeti u rodnom Šibeniku, no zaustavlja se u Veneciji, gdje objavljuje knjigu Logica nova. U Veneciji je i umro 27. veljače 1617. godine. Po oporučnoj želji njegovo je tijelo pokopano u domovini u crkvi Sv. Marije (Prvić Luka na otoku Prviću kraj Šibenika).

Autor: Josip Dankić, mag.ing.traff.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s