Vjekoslav pl. Meichsner bio je hrvatski inženjer građevinarstva, inovator i poduzetnik. Danas se smatra jednim od najvećih hrvatskih umova 19. stoljeća. Rodio se 1847. godine u Italiji kao Luigi Meichsner. Budući da je većinu života proveo u Hrvatskoj, koristio je ime Vjekoslav.
Njegov “projekt života” bila je izgradnja hidroelektrane na rijeci Krki. Pune 22 godine razrađivao je svoj projekt, a tek se u listopadu 1892. uspio približiti njegovoj realizaciji.
Samo dva dana nakon puštanja u pogon najpoznatije svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare, HE Krka je puštena u pogon.
Njegov entuzijazam prepoznali su Ante Šupuk, tadašnji gradonačelnik grada Šibenika i njegov sin Marko Šupuk, a pomoć pri izradi projekta ponudila su i trojica znanstvenika i izumitelja, Mađari Károly Zipernowsky, Miks Déria i Otto Bláthya bez čijeg transformatora sa zatvorenim magnetskim krugovima primjena izmjenične struje ne bi bila moguća.
U listopadu 1892. godine Meichsner je zatražio od šibenske općine dozvolu kako bi na svome zemljištu na Skradinskom buku mogao izgraditi kuću u kojoj je htio koristiti hidrauličnu snagu rijeke Krke, kako bi proizveo električnu energiju.
Svjetska stručna udruga – IEEE (Institut inženjera elektrotehnike i elektronike), uvrstila je HE Krka na svoj popis najvažnijih povijesnih inženjerskih dostignuća u svijetu
Gradnja hidroelektrane Krka (HE Krka) započela je 22. ožujka 1894., a radovi su trajali 16 mjeseci, što se u tadašnje doba smatralo uspješnim pothvatom. Sustav je pušten u pogon 28. kolovoza 1895. godine „oko dvadesete ure i dvadeset časaka“, samo dva dana nakon puštanja u pogon najpoznatije svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
HE Krka bila je prva javna izmjenična hidroelektrana u Hrvatskoj, a grad Šibenik prvi grad koji je rasvijetljen revolucionarnom Teslinom izmjeničnom strujom te je zbog toga nazvan „kolijevkom hrvatske elektroprivrede“. HE Krka je nakon puštanja u pogon imala snagu 320 KS, a 1899. je ugrađen još jedan agregat te je instalirana snaga bila 640 KS (oko 470 KW) uz najveći protok vode od 3,2 m3/s. HE Krka je radila do Prvog svjetskog rata.
Svoj projekt hidroelektrane inženjer Meichsner je ponudio gradovima Zadru, Trogiru, Kaštelima, Splitu i Dubrovniku. Nažalost, zbog političkih prijepora, šibenski model je nailazio na otpor i nepovjerenje.
Meichsner je umro u Zadru 1916. godine, a pola stoljeća nakon njegove smrti ostvario se projekt prve regionalne elektroenergetske mreže. Ostali značajniji Meichsnerovi projekti bili su gradski vodovod, Pokrajinska bolnica i zgrada Okružnog suda u Zadru.
Svjetska stručna udruga – IEEE (Institut inženjera elektrotehnike i elektronike), uvrstila je HE Krka na svoj popis najvažnijih povijesnih inženjerskih dostignuća u svijetu. Od 1995. godine Hrvatska elektroprivreda – HEP datum 28.8. (dan kada je HE Krka puštena u pogon) obilježava kao Dan Hrvatske elektroprivrede.
Izvori: mok.hr, www.sibenik.in
Autorica članka: Sandra Mihalinac
